Logoraši su radili u njegovim fabrikama dok je šurovao sa Hitlerom: Danas je njegovo ime sinonim luksuza
Dodajte Kurir u vaš Google izborDanas je dovoljno izgovoriti njegovo prezime i pomisliti na luksuz, vrtoglavu brzinu i automobile o kojima mnogi mogu samo da sanjaju. Međutim, iza čuvenog znaka Poršea krije se prošlost koja nema mnogo veze sa glamurom. Čovek koji je postavio temelje jednog od najpoželjnijih automobilskih brendova bio je član nacističke partije, sarađivao je sa Adolfom Hitlerom i svoje znanje stavio u službu ratne mašinerije Trećeg rajha.
Ferdinand Porše, rođen 3. septembra 1875. godine, ostao je upamćen kao jedan od najvećih konstruktora u istoriji automobilske industrije. Ipak, njegov vrtoglavi uspon pratile su odluke koje su decenijama ostajale sklonjene iza besprekorne slike sportskih automobila i porodičnog poslovnog carstva.
Hitler je imao ideju, a Porše zadatak da je ostvari
Porše je 1931. godine u Štutgartu osnovao konstruktorski biro za razvoj motora i vozila. Bio je izuzetno talentovan, zahtevan i gotovo opsednut tehničkim savršenstvom. Usred velike ekonomske krize okupio je tim sposobnih inženjera i krenuo da gradi ime koje će ubrzo privući pažnju samog vrha nacističke Nemačke.
Samo nekoliko godina kasnije dobio je projekat koji će ga zauvek povezati sa Adolfom Hitlerom.
Nacistički vođa želeo je „narodni automobil“ – pouzdano, brzo i dovoljno jeftino vozilo koje bi mogla da priušti prosečna nemačka porodica. Cena je trebalo da bude niža od 1.000 rajhsmaraka, a zadatak da Hitlerovu zamisao pretvori u stvarnost poveren je upravo Ferdinandu Poršeu.
Porše je već 1935. izrađivao prototipove vozila iz kojeg će kasnije nastati čuvena Folksvagenova „buba“. Projekat je u nacističkoj propagandi predstavljan kao dokaz tehnološkog napretka i obećanje boljeg života za nemačke radnike.
Ipak, veliki broj građana koji je uplaćivao novac za automobil nikada ga nije dobio. Početak Drugog svetskog rata potpuno je promenio namenu novoizgrađene fabrike. Umesto vozila za porodice, proizvodne trake počele su da izbacuju vojnu opremu, delove za avione, terenska vozila i komponente za oružje.
Postao član nacističke partije i dobio visoki čin u SS-u
Ferdinand Porše nije bio samo konstruktor kojeg je režim angažovao za određene poslove. Nacističkoj partiji pristupio je 1937. godine, a bio je povezan i sa SS-om, u kojem je kasnije imao počasni visoki čin.
Kako se rat širio, tako se menjala i priroda njegovih projekata. Porše više nije radio samo na automobilima. Učestvovao je u razvoju teških vojnih vozila i sistema naoružanja namenjenih nemačkoj vojsci.
Pogledajte u galeriji fotografije Ferdinanda Poršea sa Adolfom Hitlerom:
Njegov konstruktorski tim razvio je prototip teškog tenka poznatog kao „Tigar (P)“. Iako taj model nije izabran za serijsku proizvodnju, napravljene šasije poslužile su kao osnova za moćne lovce na tenkove koji su najpre nazvani „Ferdinand“, a zatim „Elefant“.
Porše je radio i na monstruoznom tenku „Maus“, zamišljenom kao najteže oklopno vozilo koje se do tada pojavilo na bojištu. Napravljena su samo dva prototipa, ali je projekat pokazao koliko je duboko njegov konstruktorski biro bio uključen u nacističku ratnu industriju.
Radnici su na odeći nosili slovo „P“
Najpotresnije poglavlje ove priče ne odnosi se na automobile ili tenkove, već na ljude koji su bili primorani da ih proizvode.
Tokom Drugog svetskog rata u Folksvagenovom industrijskom kompleksu radile su hiljade ljudi dovedenih iz okupiranih zemalja. Među njima su bili Poljaci, Rusi, Italijani, Francuzi, Belgijanci i Holanđani, kao i ratni zarobljenici i zatočenici koncentracionih logora.
Radili su u teškim i nehumanim uslovima, izloženi gladi, iscrpljivanju, ponižavanju i kaznama. U pojedinim periodima prinudni radnici činili su većinu zaposlenih u fabrici.
Jedan od njih bio je Poljak Jan Karolčak, koji je 1942. godine, kao mladić, prisilno doveden na rad. Poljski radnici morali su na odeći da nose oznaku sa slovom „P“. Mnogi su mislili da ono predstavlja prezime Porše, ali je zapravo služilo da pokaže da su iz Poljske i da ih javno obeleži kao ljude nižeg položaja.
Korišćenje prinudnog rada nije predstavljalo izdvojen incident. Fabrika je aktivno tražila novu radnu snagu kako bi odgovorila na sve veće potrebe nacističke ratne proizvodnje.
Jevrejski suosnivač izbrisan iz velike priče
U senci Poršeovog uspeha dugo je ostajalo još jedno ime – Adolf Rozenberger.
Nekadašnji vozač trkačkih automobila i uspešan preduzetnik bio je jedan od ljudi koji su pomogli da kompanija 1931. godine uopšte bude osnovana. Pružio joj je finansijsku i poslovnu podršku u trenutku kada njena budućnost nije bila izvesna.
Dolaskom nacista na vlast sve se promenilo. Rozenberger je kao Jevrejin uhapšen i zatvoren, a zatim primoran da napusti Nemačku. Ostao je bez položaja i udela u kompaniji čijem je nastanku pomogao.
Njegova uloga godinama je ostajala na marginama zvanične istorije brenda. Tek mnogo kasnije otvoreno je pitanje takozvane arijanizacije, sistema kojim su nacisti Jevrejima oduzimali kompanije, imovinu i poslovne udele, često u korist ljudi bliskih režimu.
I njegov sin dobrovoljno pristupio SS-u
Veze porodice Porše sa nacističkim sistemom nisu se završavale na Ferdinandu. Njegov sin Feri Porše dobrovoljno se priključio SS-u, a posle rata upravo je on preuzeo ključnu ulogu u porodičnom poslu.
Dok je njegov otac bio u pritvoru, Feri je radio na opstanku kompanije. Pod njegovim vođstvom 1948. godine nastao je „porše 356“, prvi sportski automobil koji je nosio porodično prezime.
Tako je samo nekoliko godina nakon sloma Trećeg rajha započeto stvaranje potpuno novog imidža. Prezime koje je tokom rata bilo povezano sa Hitlerovim projektima, vojnim vozilima i prinudnim radom počelo je da postaje sinonim za brzinu, eleganciju i prestiž.
Ferdinand Porše nikada nije osuđen
Ferdinand Porše je nakon rata uhapšen u Francuskoj zbog svoje uloge u nacističkoj ratnoj industriji i korišćenja prinudnih radnika. U pritvoru je proveo skoro dve godine, ali protiv njega nije okončan sudski postupak i nikada nije pravosnažno osuđen za ratne zločine.
Preminuo je 1951. godine, ne dočekavši da porodična kompanija preraste u globalno automobilsko carstvo.
Njegovo ime danas se nalazi na nekim od najskupljih i najpoželjnijih automobila na planeti. Ipak, iza blistavih salona, trkačkih pobeda i savršenog dizajna ostala je prošlost koju nije moguće izbrisati.
Ferdinand Porše bio je automobilski genije. Ali bio je i čovek koji je svesno prihvatio saradnju sa Hitlerom, postao član nacističke partije i svoje inženjersko znanje stavio na raspolaganje režimu odgovornom za neke od najvećih zločina u istoriji.
Video: Poršei prodefilovali Zlatiborom